Tijekom cijele školske godine učenici sedmog i osmog razreda aktivno su sudjelovali u eTwinning projektu Uz čitanje riječi rastu 3 provodeći razne aktivnosti na satu Hrvatskog jezika. U projektu smo aktivni od njegovog početka i nagrađeni Nacionalnim i Europskim oznakama kvalitete za prve dvije godine sudjelovanja. Završna aktivnost pred evaluaciju bila je namijenjena djelima za cjelovito čitanje po izboru učenika i njihovom predstavljanju učenicima u razredu. Cilj zadatka bio je zainteresirati druge učenike za čitanje knjige, ali pritom ne odati previše o samom sadržaju. Učenici su se potrudili i izrađivali plakate, prezentacije, videomamce imajući potpunu slobodu u odabiru načina predstavljanja djela. Neke od uradaka pripremili smo za predstavljanje u suradničkoj aktivnosti s ostalim projektnim partnerima. A ako niste sigurni što biste čitali ovo ljeto… pogledajte u našu Wakelet kolekciju, možda pronađete baš knjigu za vas.
Današnje vrijeme donosi razne izazove, pogotovo za djecu i mlade. Kako bi se lakše snalazili u raznim životnim situacijama, potreban im je određeni skup vještina. Te vještine nazivamo „životne vještine“. Naša je škola od svog osnutka prepoznala važnost tih vještina koje su potrebne za sretan, zdrav i uspješan život naše djece. Program promocije zdravlja i osobnog razvoja «Trening životnih vještina» provodi se u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ, Odjelom za prevenciju. Program provode učitelji razredne i predmetne nastave od 1. do 7. razreda, u matičnoj školi Omišalj i u područnoj školi Dobrinj. U Programu je ove školske godine sudjelovalo ukupno 139 učenika, a program je provodilo 9 provoditelja. Cilj Programa je kroz pojašnjavanje i dodatnim radom u radionicama razviti osobine i vještine koje pomažu odupiranju vršnjačkom pritisku. Namjena Programa je poboljšati vještinu odupiranja vršnjačkom pritisku, povećati učestalost korištenja aktivnih strategija suočavanja sa stresom, poboljšati komunikaciju između učenika i roditelja i smanjiti pozitivne stavove i očekivanja o korištenju sredstava ovisnosti. Učiteljice razredne nastave: Jelena Radoš (3.r., PŠ), Martina Dragin (3.a, MŠ), Dunja Merc (3.b, MŠ), Ana Znaor Milohnić (4.b, MŠ) uspješno su provele program i , svaka na svoj način, korelirale obrađene teme s ostalim predmetima. Provoditeljice u višim razredima bile su: Olivera Veršić (5.a, MŠ), Ivana Šarić (5.b, MŠ), Iva Dujmović (6.r., PŠ), Maja Brajković (6.r., MŠ), Ana Mužević Babič (7.r., MŠ). One su po završetku provođenja sa svojim razredima napravile razredne projekte.
Na međunarodnom matematičkom natjecanju „Klokan bez granica“ koje je ove godine održano 16.3., među 10% najboljih natjecatelja plasirao se naš učenik Petar Pekeč iz 2. razreda u kategoriji Pčelice. Čestitamo na odličnom rezultatu!
U srijedu 10. svibnja 2023. godine predstavnici učenika osmih razreda krčkih osnovnih škola sudjelovali su na terenskoj nastavi pod nazivom Putujem i učim. Ova terenska nastava produkt je dugogodišnje suradnje otočnih osnovnih škola i Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, na čelu s gospodinom Darkom Fanukom. Odredište naše tematske nastave bila su mjesta sjećanja otoka Raba, Spomen-groblje Kampor i otočić Sv. Grgur,
Na terenskoj nastavi sudjelovalo je 43 učenika i petero učitelja povijesti triju osnovnih škola otoka Krka: OŠ „Fran Krsto Frankopan“, OŠ Malinska – Dubašnica i OŠ Omišalj.
Iz Područne škole Dobrinj sudjelovale su učenice VIII. razreda: Ena Džebo, Paula Kirinčić, Ana Lončarić, Inja Pandurić i Lucia Saftić u pratnji svoje učiteljice povijesti Ive Dujmović.
Rano je jutro, kišica nas lagano mazi, na brodu ničim ometani napuštamo krčke vode i naš zlatni otok. Slijedi skoro dva sata lagane vožnje do otoka Raba, ali za to ne marimo, čeka nas obećavajući dan. Pri tom guštamo u finim sendvičima, veseloj ćakuli i zabavnim igrama.
Oko 9:45 stižemo u Kampor na otoku Rabu. U sigurne ruke primila nas je vodičkinja Natali. Otok Rab, koji su Rimljani prozvali Felix Arba (sretni otok) se prostire na nešto više od 90 kilometara kvadratnih, a poznat je po velikoj površini prekrivenoj borovom šumom. Otok obiluje bogatstvu flore i faune, kako na kopnu, tako i na moru, prekrasnim plažama i fantastičnim uvalama, brojim zanimljivostima i intrigantnim legendama. Tako saznajemo da na otoku danas nema otrovnih životinja. Otok ima osam naseljenih mjesta, a smanjenjem poljoprivredne djelatnosti i blizinom mora, danas su to sve turistička mjesta.
Dok upijamo dragocjeno zrnje, koračamo poluotokom Kalifront i starim ribarskim naseljem Kamporom. Nakon kratke šetnje stižemo na naše prvo spomen odredište, Spomen – groblje Kampor, nekadašnji talijanski logor. Podno centralnog obeliska delegacija učenika položila je vijenac i zapalila svijeću u spomen svim preminulima. Ovo je bio fašistički koncentracijski logor za vrijeme Drugog svjetskog rata. U ljeto 1942. godine, ubrzo nakon aneksije Raba fašističkoj Italiji, Talijani na kamporskom polju podigli su koncentracijski logor. Taj je logor bio namijenjen dovođenju interniraca s područja Gorskoga Kotara i Slovenije kako bi se ostvarila fašistička ideja etničkog čišćenja sjevernog dijela Kvarnerske i Ljubljanske provincije. Sve do oslobođenja logora u rujnu 1943. kroz njega je prošlo oko 15 tisuća interniraca, Slovenaca, Hrvata i Židova. S obzirom da su Talijani vodili netočnu i nepotpunu logorsku administraciju, precizan broj umrlih i dalje je teško odrediti. Do danas je poznato 1490 imena žrtava. Iako svrha logora nije bila sustavno ubijanje, zatvorenici su ipak morali živjeti u vrlo teškim i surovim uvjetima, koji su uzrokovali do tisuću smrtnih slučajeva , uključujući i smrt djece, Život u logoru uključivao je nestašice hrane i strašne higijenske uvjete, koja su umirala uglavnom od posljedica gladi i bolesti. Uprava je tvrdila da su uvjeti za život podnošljivi, a za smrt su krivili fizički i psihološki status zatvorenika ili njihovu poodmaklu dob.
Spomen-groblje Kampor je zahvaljujući projektu slovenskog arhitekta Edvarda Ravnikara, 1953. godine pretvoreno u kultno mjesto sjećanja. a potom smo razgledali Mauzolej s velikim mozaikom slikara Marija Pregelja. Mauzolej se nalazi podno velikog kamenog luka koji simbolizira logorski šator u kojem su se odvijale tragedije tisuća zatočenika logora, dok mozaik, uz prizore zlokobne prošlosti, prikazuje i nadu u svjetlu budućnost. I mi, s nadom u budućnost, opraštamo se od ovog spomen mjesta i dolazimo busom prema gradu Rabu.
U Rabu u parku Boškopini nalazi se memorijalni kompleks. Rabljani su u spomen ne svoje pale sumještane podigla dva spomen obilježja, skulpturu palim borcima NOB-a i spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata. Ovdje smo položili cvijeće i svijeću u spomen svim preminulima.
Čudesan Rab sa svoja četiri zvonika (četiri godišnja doba) nalikuje na jedrenjak s 4 jarbola. Tako smo i mi na trenutak uplovili u prošlost. Upoznali smo povijesno-umjetničko putovanje otoka i grada Raba od ilirskog do mletačkog vremena, od romanike do baroka. Šetnjom kroz tri glavne ulice, Gornju, Srednju i Donju ulicu, pozdravljali su nas zvonici, crkve, samostani. Predahnuli smo u zelenom okruženju parka Komrčar.
Vodičkinja nas je još jednom pozvala da posjetimo jedan od festivala otoka, poput Rabske fjere, orijentiranih na hranu i kulturu, stare zanate, praćeni nastupima lokalnih folklornih skupina,
Ovaj pitoreskni primorski gradić, spoj romantične arhitekture i raskošnih parkova, na kraju ćemo začiniti slatkim zalogajem. Posjećujemo Kuću rapske torte, muzej – suvenirnica posvećena čuvenoj rapskoj torti. Tamo možete vidjeti proces izrade, naučiti povijest kolača i naravno, isprobati ga.
Naša posljednja stanica tematske nastave bio je otočić Sv. Grgur, smješten između Raba i Krka. Ondje su nas dočekale zapuštene ruševine nekadašnjeg kazneno – popravnog doma za žene, njih 860. Ova lokacija savršeno je odgovarala zbog izoliranosti i nemogućnost bijega s otoka. Gospodin Darko Fanuko ovdje je učenicima ispričao ponešto o vremenu rezolucije Informbiroa i sukobu između Tita i Staljina 1948. godine. Na otok su zatvarani bez sudske presude, a duljina boravka ovisila je o uspješnosti preodgoja. Tretman ovih zatvorenica bio je ne samo fizički brutalan, već i moralno degradirajući, jer su bili prisiljeni tući jedni druge. Danas je ova mediteranska oaza postala stanište jelena lopatara. Ovo je mjesto gdje su se spojili raj i pakao. I dok stojimo na ovom kamenom kršu, okruženi mirisima i zvukovima šume, a kiša nas prati i dalje pada; rađa se misao kojom ćemo se svi složiti: Koliko će kiše biti potrebno da se opere ova sramota?
Terenska nastava najvrjedniji je dio nastave i obrazovanja. Učenici spoznaju i uče u neposrednoj životnoj stvarnosti, kritički promišljaju i osuđuju sve oblike nasilja i progona. Vjerujem, s ove su terenske nastave odlazimo obogaćeni razumijevanjem važnosti mira i empatije te senzibiliteta prema žrtvama. Prošlost je iza nas i nju ne možemo promijeniti, ali učenjem i istraživanjem povijesti, možemo i moramo utjecati na budućnost.
Učenici 5. i 6.razreda područne škole Dobrinj bili su u pratnji svojih razrednica u dvorcu Stara Sušica. Na izletu smo proveli dva dana i dobro se zabavili. Iako nas nisu pratili dobri vremenski uvjeti, uspjeli smo svaki trenutak bez kiše provesti na otvorenom u igri i šetnji te istraživanju okolice. Učenici su iskoristili priliku da se međusobno još više povežu i uživaju u zajedničkim trenutcima. U sklopu izleta posjetili smo i obližnji Centar za Velike zvijeri u kojem smo saznali zanimljive činjenice o vuku, risu i medvjedu.
Dana 5. travnja učenike razredne nastave obradovao je posjet književnice Melite Rundek koji je realiziran u suradnji s nakladničkom kućom “Alfa”. Sat vremena prošlo je za tren, posebice jer su znatiželjni učenici imali bezbroj pitanja za našu gošću koja se zaista može pohvaliti bogatim književnim opusom i nagradama što ih je dobila.
Učenici su prije književnog susreta sa školskom knjižničarkom čitali njezine priče “Nevolja jednog cara” i “Čistač” pa je razgovor tekao u tom smijeru, uz mnoštvo anegdota iz njezinog života.
Ozbiljnu i važnu temu o najvećem zagađenju današnjice, zagađenju ružnim riječima, književnica je djeci približila na jasan i slikovit način, uz poruku koliko je važno drugima dijeliti komplimente, a na jednu ružnu izreći bar pet lijepih riječi.
Mačak Car posebno se svidio učenicima koje je zanimalo nešto više o njegovim nepodopštinama, s obzirom na to da je to mačak iz njezina susjedstva. Jesu li i naši učenici poput njega ili im ipak koji put padne kruna s glave, zanimalo ih je. Za uspomenu učenici su joj darovali svoje crteže s mačkom Mikijem i Ankicom u glavnoj ulozi.
Hrvatski Crveni križ proveo je predavanje o sigurnost na vodi,15.ožujka, 2023. Na predavanju su sudjelovali treći i četvrti razredi naše škole. Cilj predavanja je prevencija nesreća vezanih uz vodu.
Kroz zanimljivih i korisnih 45 minuta, učenici su mogli čuti kako je organizirana Služba za spašavanje na vodi, upoznali su se s opasnostima na vodi i naučili kodeks sigurnosti na vodi. Učenici su zadovoljni provedenom radionicom.
Kao i svake godine učenici 1. razreda sudjelovali su u programu „Prvi koraci u prometu“. Kroz predavanje i praktični dio upoznali su se sa osnovama prometa i kretanja pješaka. Program su realizirali djelatnici Doma mladih Rijeka u suradnji s prometnom policijom Primorsko-goranske županije.
U subotu, 4. ožujka, u Osnovnoj školi Omišlj, PŠ Dobrinj, u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Krk održano je Natjecanje mladeži Hrvatskog Crvenog križa. Na natjecanju su sudjelovali učenici krčkih osnovnih škola i to po jedna ekipa iz Omišlja, Malinske i dvije ekipe iz Dobrinja. Svaka je ekipa prolazila kroz provjeru znanja o Međunarodnom pokretu Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Hrvatskom Crvenom križu, međunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima te na kraju kroz provjeru znanja i vještina iz pružanja prve pomoći. Pobijedila je ekipa iz Omišlja koja odlazi na Međužupanijsko natjecanje mladeži HCK.
Simbol Dana sindroma Down su šarene čarape jer ih osobe s Down sindromom ne mogu upariti. Nošenjem šarenih čarapa pokazuje se podrška borbi osoba s Down sindromom kako bi se što bolje integrirali u naše društvo.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana osoba s Down sindromom, i ove godine su naši učenici i učitelji došli u školu s rasparenim čarapama.
