Na međunarodnom matematičkom natjecanju „Klokan bez granica“ koje je
ove godine održano 16.3., među 10% najboljih natjecatelja plasirao se naš
učenik Petar Pekeč iz 2. razreda u kategoriji Pčelice.
Čestitamo na odličnom rezultatu!

U srijedu 10. svibnja 2023. godine predstavnici učenika osmih razreda krčkih osnovnih škola sudjelovali su na terenskoj nastavi pod nazivom Putujem i učim. Ova terenska nastava produkt je dugogodišnje suradnje otočnih osnovnih škola i Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, na čelu s gospodinom Darkom Fanukom. Odredište naše tematske nastave bila su mjesta sjećanja otoka Raba, Spomen-groblje Kampor i otočić Sv. Grgur, 

Na terenskoj nastavi sudjelovalo je 43 učenika i petero učitelja povijesti triju osnovnih škola otoka Krka: OŠ „Fran Krsto Frankopan“, OŠ Malinska – Dubašnica i OŠ Omišalj.

Iz Područne škole Dobrinj sudjelovale su učenice VIII. razreda: Ena Džebo, Paula Kirinčić, Ana Lončarić, Inja Pandurić i Lucia Saftić u pratnji svoje učiteljice povijesti Ive Dujmović.

Rano je jutro, kišica nas lagano mazi, na brodu ničim ometani napuštamo krčke vode i naš zlatni otok. Slijedi skoro dva sata lagane vožnje do otoka Raba, ali za to ne marimo, čeka nas obećavajući dan. Pri tom guštamo u finim sendvičima, veseloj ćakuli i zabavnim igrama.

Oko 9:45 stižemo u Kampor na otoku Rabu.  U sigurne ruke primila nas je vodičkinja Natali. Otok Rab, koji su Rimljani prozvali Felix Arba (sretni otok) se prostire na nešto više od 90 kilometara kvadratnih, a poznat je po velikoj površini prekrivenoj borovom šumom. Otok obiluje bogatstvu flore i faune, kako na kopnu, tako i na moru, prekrasnim plažama i fantastičnim uvalama, brojim zanimljivostima i intrigantnim legendama. Tako saznajemo da na otoku danas nema otrovnih životinja. Otok ima osam naseljenih mjesta, a smanjenjem poljoprivredne djelatnosti i blizinom mora, danas su to sve turistička mjesta.

Dok upijamo dragocjeno zrnje, koračamo poluotokom Kalifront i starim ribarskim naseljem Kamporom. Nakon kratke šetnje stižemo na naše prvo spomen odredište, Spomen – groblje Kampor, nekadašnji talijanski logor. Podno centralnog obeliska delegacija učenika položila je vijenac i zapalila svijeću u spomen svim preminulima. Ovo je bio fašistički koncentracijski logor za vrijeme Drugog svjetskog rata. U ljeto 1942. godine, ubrzo nakon aneksije Raba fašističkoj Italiji, Talijani na kamporskom polju podigli su koncentracijski logor. Taj je logor bio namijenjen dovođenju interniraca s područja Gorskoga Kotara i Slovenije kako bi se ostvarila fašistička ideja etničkog čišćenja sjevernog dijela Kvarnerske i Ljubljanske provincije. Sve do oslobođenja logora u rujnu 1943. kroz njega je prošlo oko 15 tisuća interniraca, Slovenaca, Hrvata i Židova. S obzirom da su Talijani vodili netočnu i nepotpunu logorsku administraciju, precizan broj umrlih i dalje je teško odrediti. Do danas je poznato 1490 imena žrtava. Iako svrha logora nije bila sustavno ubijanje, zatvorenici su ipak morali živjeti u vrlo teškim i surovim uvjetima, koji su uzrokovali do tisuću smrtnih slučajeva , uključujući i smrt djece, Život u logoru uključivao je nestašice hrane i strašne higijenske uvjete, koja su umirala uglavnom od posljedica gladi i bolesti.  Uprava je tvrdila da su uvjeti za život podnošljivi, a za smrt su krivili fizički i psihološki status zatvorenika ili njihovu poodmaklu dob.

Spomen-groblje Kampor je zahvaljujući projektu slovenskog arhitekta Edvarda Ravnikara, 1953. godine pretvoreno u kultno mjesto sjećanja. a potom smo razgledali Mauzolej s velikim mozaikom slikara Marija Pregelja. Mauzolej se nalazi podno velikog kamenog luka koji simbolizira logorski šator u kojem su se odvijale tragedije tisuća zatočenika logora, dok mozaik, uz prizore zlokobne prošlosti, prikazuje i nadu u svjetlu budućnost. I mi, s nadom u budućnost, opraštamo se od ovog spomen mjesta i dolazimo busom prema gradu Rabu.

U Rabu u parku Boškopini nalazi se memorijalni kompleks. Rabljani su u spomen ne svoje pale sumještane podigla dva spomen obilježja, skulpturu palim borcima NOB-a i spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata. Ovdje smo položili cvijeće i svijeću u spomen svim preminulima.

Čudesan Rab sa svoja četiri zvonika (četiri godišnja doba) nalikuje na jedrenjak s 4 jarbola. Tako smo i mi na trenutak uplovili u prošlost. Upoznali smo povijesno-umjetničko putovanje otoka i grada Raba od ilirskog do mletačkog vremena, od romanike do baroka. Šetnjom kroz tri glavne ulice, Gornju, Srednju i Donju ulicu, pozdravljali su nas zvonici, crkve, samostani. Predahnuli smo u zelenom okruženju parka Komrčar.

Vodičkinja nas je još jednom pozvala da posjetimo jedan od festivala otoka, poput Rabske fjere, orijentiranih na hranu i kulturu, stare zanate, praćeni nastupima lokalnih folklornih skupina,

Ovaj pitoreskni primorski gradić, spoj romantične arhitekture i raskošnih parkova, na kraju ćemo začiniti slatkim zalogajem. Posjećujemo Kuću rapske torte, muzej – suvenirnica posvećena čuvenoj rapskoj torti. Tamo možete vidjeti proces izrade, naučiti povijest kolača i naravno, isprobati ga.

Naša posljednja stanica tematske nastave bio je otočić Sv. Grgur, smješten između Raba i Krka. Ondje su nas dočekale zapuštene ruševine nekadašnjeg kazneno – popravnog doma za žene, njih 860. Ova lokacija savršeno je odgovarala zbog izoliranosti i nemogućnost bijega s otoka. Gospodin Darko Fanuko ovdje je učenicima ispričao ponešto o  vremenu rezolucije Informbiroa i sukobu između Tita i Staljina 1948. godine. Na otok su zatvarani bez sudske presude, a duljina boravka ovisila je o uspješnosti preodgoja. Tretman ovih zatvorenica bio je ne samo fizički brutalan, već i moralno degradirajući, jer su bili prisiljeni tući jedni druge. Danas je ova mediteranska oaza postala stanište jelena lopatara. Ovo je mjesto gdje su se spojili raj i pakao. I dok stojimo na ovom kamenom kršu, okruženi mirisima i zvukovima šume, a kiša nas prati i dalje pada; rađa se misao kojom ćemo se svi složiti: Koliko će kiše biti potrebno da se opere ova sramota?

Terenska nastava najvrjedniji je dio nastave i obrazovanja. Učenici spoznaju i uče u neposrednoj životnoj stvarnosti, kritički promišljaju i osuđuju sve oblike nasilja i progona.  Vjerujem, s ove su terenske nastave odlazimo obogaćeni razumijevanjem važnosti mira i empatije te senzibiliteta prema žrtvama. Prošlost je iza nas i nju ne možemo promijeniti, ali učenjem i istraživanjem povijesti, možemo i moramo utjecati na budućnost.

Prof. Iva Dujmović

Učenici 5. i 6.razreda područne škole Dobrinj bili su u pratnji svojih razrednica u dvorcu Stara Sušica. Na izletu smo proveli dva dana i dobro se zabavili. Iako nas nisu pratili dobri vremenski uvjeti, uspjeli smo svaki trenutak bez kiše provesti na otvorenom u igri i šetnji te istraživanju okolice. Učenici su iskoristili priliku da se međusobno još više povežu i uživaju u zajedničkim trenutcima. U sklopu izleta posjetili smo i obližnji Centar za Velike zvijeri u kojem smo saznali zanimljive činjenice o vuku, risu i medvjedu.

Tekst napisala: Sandra Jurković

Dana 5. travnja učenike razredne nastave obradovao je posjet književnice Melite Rundek koji je realiziran u suradnji s nakladničkom kućom “Alfa”. Sat vremena prošlo je za tren, posebice jer su znatiželjni učenici imali bezbroj pitanja za našu gošću koja se zaista može pohvaliti bogatim književnim opusom i nagradama što ih je dobila.

Učenici su prije književnog susreta sa školskom knjižničarkom čitali njezine priče “Nevolja jednog cara” i “Čistač” pa je razgovor tekao u tom smijeru, uz mnoštvo anegdota iz njezinog života.

Ozbiljnu i važnu temu o najvećem zagađenju današnjice, zagađenju ružnim riječima, književnica je djeci približila na jasan i slikovit način, uz poruku koliko je važno drugima dijeliti komplimente, a na jednu ružnu izreći bar pet lijepih riječi.

Mačak Car posebno se svidio učenicima koje je zanimalo nešto više o njegovim nepodopštinama, s obzirom na to da je to mačak iz njezina susjedstva. Jesu li i naši učenici poput njega ili im ipak koji put padne kruna s glave, zanimalo ih je. Za uspomenu učenici su joj darovali svoje crteže s mačkom Mikijem i Ankicom u glavnoj ulozi.

Tekst i slike: Ema Jedrlinić

Hrvatski Crveni križ proveo je predavanje o sigurnost na vodi,15.ožujka, 2023. Na predavanju su sudjelovali treći i četvrti razredi naše škole. Cilj  predavanja je prevencija nesreća vezanih uz vodu.

Kroz zanimljivih i korisnih 45 minuta, učenici su mogli čuti kako je organizirana Služba za spašavanje na vodi,  upoznali su se  s opasnostima na vodi i naučili kodeks sigurnosti na vodi. Učenici su zadovoljni provedenom radionicom.

Kao i svake godine učenici 1. razreda sudjelovali su u programu „Prvi koraci u prometu“. Kroz predavanje i praktični dio upoznali su se sa osnovama prometa i kretanja pješaka. Program su realizirali djelatnici Doma mladih Rijeka u suradnji s prometnom policijom Primorsko-goranske županije.

Tekst i slike: Danijela Braut

U subotu, 4. ožujka, u Osnovnoj školi Omišlj, PŠ Dobrinj, u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Krk održano je Natjecanje mladeži Hrvatskog Crvenog križa. Na natjecanju su sudjelovali učenici krčkih osnovnih škola i to po jedna ekipa iz Omišlja, Malinske i dvije ekipe iz Dobrinja. Svaka je ekipa prolazila kroz provjeru znanja o Međunarodnom pokretu Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Hrvatskom Crvenom križu, međunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima te na kraju kroz provjeru znanja i vještina iz pružanja prve pomoći. Pobijedila je ekipa iz Omišlja koja odlazi na Međužupanijsko natjecanje mladeži HCK.

Simbol Dana sindroma Down su šarene čarape jer ih osobe s Down sindromom ne mogu upariti. Nošenjem šarenih čarapa pokazuje se podrška borbi osoba s Down sindromom kako bi se što bolje integrirali u naše društvo.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana osoba s Down sindromom, i ove godine su naši učenici i učitelji došli u školu s rasparenim čarapama.

Tijekom veljače učenici 6.razreda s učiteljicama Ivom Dujmović i Majom
Polonijo sudjelovali su u aktivnosti eTwinning projekta 101 lice glagoljice u
koji su se uključili ove školske godine. Na nastavi Povijesti i Hrvatskog jezika
pripremali su i osmišljavali pano kojim će istaknuti važnost glagoljice za naš
otok Krk. Označili su mjesta na otoku i napisali njihova imena na glagoljici.
Zatim su istražili važne glagoljičke spomenike i dokumente, označili ih na karti i
imena napisali na glagoljici, a pored imena i QR kod koji vodi na poveznicu na
kojoj se može naći više informacija o samom spomeniku/dokumentu. Šestaši su
tako proučili Bašćansku ploču, Vrbnički statut, Krčki natpis, Darovnicu
slavnoga Dragoslava i Brevijar Vida Omišljanina. Učenici su došli do zaključka
kako je naš otok pun spomenika kulturne baštine i da su ponosni na naše drevno
pismo. Nastavljamo i dalje s istraživanjima i radionicama glagoljice.

Tekst i slike: Maja Polonijo

Posljednji petak pred zimski odmor učenici 8.r. obilježili su suradničkom
aktivnosti našeg eTwinning projekta Uz čitanje riječi rastu 3 – čitanjem pod
maskama. Zadatak je bio vrlo jednostavan: trebalo je uskladiti masku i tekst koji
će učenik čitati. Bilo je tu svakakvih likova – od likova iz bajki, slikovnica preko
najpoznatijih dječjih romana pa čak i detektiva i krimića. Učenici su vrlo ozbiljno
shvatili zadatak i odlično ga izveli.

Tekst i slike: Maja Polonijo