{"id":5225,"date":"2023-05-22T20:14:40","date_gmt":"2023-05-22T20:14:40","guid":{"rendered":"https:\/\/os-omisalj.hr\/ps-dobrinj\/?p=5225"},"modified":"2023-05-22T20:24:27","modified_gmt":"2023-05-22T20:24:27","slug":"terenska-nastava-putujem-i-ucim","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/os-omisalj.hr\/ps-dobrinj\/2023\/05\/22\/terenska-nastava-putujem-i-ucim\/","title":{"rendered":"Terenska nastava \u201ePutujem i u\u010dim\u201c"},"content":{"rendered":"\n

U srijedu 10. svibnja 2023. godine predstavnici u\u010denika osmih razreda kr\u010dkih osnovnih \u0161kola sudjelovali su na terenskoj nastavi pod nazivom Putujem i u\u010dim<\/strong><\/em>. Ova terenska nastava produkt je dugogodi\u0161nje suradnje oto\u010dnih osnovnih \u0161kola i Udruge antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista otoka Krka, na \u010delu s gospodinom Darkom Fanukom. Odredi\u0161te na\u0161e tematske nastave bila su mjesta sje\u0107anja otoka Raba, Spomen-groblje Kampor i oto\u010di\u0107 Sv. Grgur, <\/p>\n\n\n\n

Na terenskoj nastavi sudjelovalo je 43 u\u010denika i petero u\u010ditelja povijesti triju osnovnih \u0161kola otoka Krka: O\u0160 \u201eFran Krsto Frankopan\u201c, O\u0160 Malinska – Duba\u0161nica i O\u0160 Omi\u0161alj.<\/p>\n\n\n\n

Iz Podru\u010dne \u0161kole Dobrinj sudjelovale su u\u010denice VIII. razreda: Ena D\u017eebo, Paula Kirin\u010di\u0107, Ana Lon\u010dari\u0107, Inja Panduri\u0107 i Lucia Safti\u0107 u pratnji svoje u\u010diteljice povijesti Ive Dujmovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Rano je jutro, ki\u0161ica nas lagano mazi, na brodu ni\u010dim ometani napu\u0161tamo kr\u010dke vode i na\u0161 zlatni otok. Slijedi skoro dva sata lagane vo\u017enje do otoka Raba, ali za to ne marimo, \u010deka nas obe\u0107avaju\u0107i dan. Pri tom gu\u0161tamo u finim sendvi\u010dima, veseloj \u0107akuli i zabavnim igrama.<\/p>\n\n\n\n

Oko 9:45 sti\u017eemo u Kampor na otoku Rabu.  U sigurne ruke primila nas je vodi\u010dkinja Natali. Otok Rab, koji su Rimljani prozvali Felix Arba (sretni otok) se prostire na ne\u0161to vi\u0161e od 90 kilometara kvadratnih, a poznat je po velikoj povr\u0161ini prekrivenoj borovom \u0161umom. Otok obiluje bogatstvu flore i faune, kako na kopnu, tako i na moru, prekrasnim pla\u017eama i fantasti\u010dnim uvalama, brojim zanimljivostima i intrigantnim legendama. Tako saznajemo da na otoku danas nema otrovnih \u017eivotinja. Otok ima osam naseljenih mjesta, a smanjenjem poljoprivredne djelatnosti i blizinom mora, danas su to sve turisti\u010dka mjesta.<\/p>\n\n\n\n

Dok upijamo dragocjeno zrnje, kora\u010damo poluotokom Kalifront i starim ribarskim naseljem Kamporom. Nakon kratke \u0161etnje sti\u017eemo na na\u0161e prvo spomen odredi\u0161te, Spomen – groblje Kampor, nekada\u0161nji talijanski logor. Podno centralnog obeliska delegacija u\u010denika polo\u017eila je vijenac i zapalila svije\u0107u u spomen svim preminulima. Ovo je bio fa\u0161isti\u010dki koncentracijski logor za vrijeme Drugog svjetskog rata. U ljeto 1942. godine, ubrzo nakon aneksije Raba fa\u0161isti\u010dkoj Italiji, Talijani na kamporskom polju podigli su koncentracijski logor. Taj je logor bio namijenjen dovo\u0111enju interniraca s podru\u010dja Gorskoga Kotara i Slovenije kako bi se ostvarila fa\u0161isti\u010dka ideja etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja sjevernog dijela Kvarnerske i Ljubljanske provincije. Sve do oslobo\u0111enja logora u rujnu 1943. kroz njega je pro\u0161lo oko 15 tisu\u0107a interniraca, Slovenaca, Hrvata i \u017didova. S obzirom da su Talijani vodili neto\u010dnu i nepotpunu logorsku administraciju, precizan broj umrlih i dalje je te\u0161ko odrediti. Do danas je poznato 1490 imena \u017ertava. Iako svrha logora nije bila sustavno ubijanje, zatvorenici su ipak morali \u017eivjeti u vrlo te\u0161kim i surovim uvjetima, koji su uzrokovali do tisu\u0107u smrtnih slu\u010dajeva , uklju\u010duju\u0107i i smrt djece, \u017divot u logoru uklju\u010divao je nesta\u0161ice hrane i stra\u0161ne higijenske uvjete, koja su umirala uglavnom od posljedica gladi i bolesti.  Uprava je tvrdila da su uvjeti za \u017eivot podno\u0161ljivi, a za smrt su krivili fizi\u010dki i psiholo\u0161ki status zatvorenika ili njihovu poodmaklu dob.<\/p>\n\n\n\n

Spomen-groblje Kampor je zahvaljuju\u0107i projektu slovenskog arhitekta Edvarda Ravnikara, 1953. godine pretvoreno u kultno mjesto sje\u0107anja. a potom smo razgledali Mauzolej s velikim mozaikom slikara Marija Pregelja. Mauzolej se nalazi podno velikog kamenog luka koji simbolizira logorski \u0161ator u kojem su se odvijale tragedije tisu\u0107a zato\u010denika logora, dok mozaik, uz prizore zlokobne pro\u0161losti, prikazuje i nadu u svjetlu budu\u0107nost. I mi, s nadom u budu\u0107nost, opra\u0161tamo se od ovog spomen mjesta i dolazimo busom prema gradu Rabu.<\/p>\n\n\n\n

U Rabu u parku Bo\u0161kopini nalazi se memorijalni kompleks. Rabljani su u spomen ne svoje pale sumje\u0161tane podigla dva spomen obilje\u017eja, skulpturu palim borcima NOB-a i spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata. Ovdje smo polo\u017eili cvije\u0107e i svije\u0107u u spomen svim preminulima.<\/p>\n\n\n\n

\u010cudesan Rab sa svoja \u010detiri zvonika (\u010detiri godi\u0161nja doba) nalikuje na jedrenjak s 4 jarbola. Tako smo i mi na trenutak uplovili u pro\u0161lost. Upoznali smo povijesno-umjetni\u010dko putovanje otoka i grada Raba od ilirskog do mleta\u010dkog vremena, od romanike do baroka. \u0160etnjom kroz tri glavne ulice, Gornju, Srednju i Donju ulicu, pozdravljali su nas zvonici, crkve, samostani. Predahnuli smo u zelenom okru\u017eenju parka Komr\u010dar.<\/p>\n\n\n\n

Vodi\u010dkinja nas je jo\u0161 jednom pozvala da posjetimo jedan od festivala otoka, poput Rabske fjere, orijentiranih na hranu i kulturu, stare zanate, pra\u0107eni nastupima lokalnih folklornih skupina,<\/p>\n\n\n\n

Ovaj pitoreskni primorski gradi\u0107, spoj romanti\u010dne arhitekture i rasko\u0161nih parkova, na kraju \u0107emo za\u010diniti slatkim zalogajem. Posje\u0107ujemo Ku\u0107u rapske torte, muzej \u2013 suvenirnica posve\u0107ena \u010duvenoj rapskoj torti. Tamo mo\u017eete vidjeti proces izrade, nau\u010diti povijest kola\u010da i naravno, isprobati ga.<\/p>\n\n\n\n

Na\u0161a posljednja stanica tematske nastave bio je oto\u010di\u0107 Sv. Grgur, smje\u0161ten izme\u0111u Raba i Krka. Ondje su nas do\u010dekale zapu\u0161tene ru\u0161evine nekada\u0161njeg kazneno \u2013 popravnog doma za \u017eene, njih 860. Ova lokacija savr\u0161eno je odgovarala zbog izoliranosti i nemogu\u0107nost bijega s otoka. Gospodin Darko Fanuko ovdje je u\u010denicima ispri\u010dao pone\u0161to o  vremenu rezolucije Informbiroa i sukobu izme\u0111u Tita i Staljina 1948. godine. Na otok su zatvarani bez sudske presude, a duljina boravka ovisila je o uspje\u0161nosti preodgoja. Tretman ovih zatvorenica bio je ne samo fizi\u010dki brutalan, ve\u0107 i moralno degradiraju\u0107i, jer su bili prisiljeni tu\u0107i jedni druge. Danas je ova mediteranska oaza postala stani\u0161te jelena lopatara. Ovo je mjesto gdje su se spojili raj i pakao. I dok stojimo na ovom kamenom kr\u0161u, okru\u017eeni mirisima i zvukovima \u0161ume, a ki\u0161a nas prati i dalje pada; ra\u0111a se misao kojom \u0107emo se svi slo\u017eiti: Koliko \u0107e ki\u0161e biti potrebno da se opere ova sramota?<\/p>\n\n\n\n

Terenska nastava najvrjedniji je dio nastave i obrazovanja. U\u010denici spoznaju i u\u010de u neposrednoj \u017eivotnoj stvarnosti, kriti\u010dki promi\u0161ljaju i osu\u0111uju sve oblike nasilja i progona.  Vjerujem, s ove su terenske nastave odlazimo oboga\u0107eni razumijevanjem va\u017enosti mira i empatije te senzibiliteta prema \u017ertvama. Pro\u0161lost je iza nas i nju ne mo\u017eemo promijeniti, ali u\u010denjem i istra\u017eivanjem povijesti, mo\u017eemo i moramo utjecati na budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n

Prof. Iva Dujmovi\u0107<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U srijedu 10. svibnja 2023. godine predstavnici u\u010denika osmih razreda kr\u010dkih osnovnih \u0161kola sudjelovali su na terenskoj nastavi pod nazivom Putujem i u\u010dim. Ova terenska nastava produkt je dugogodi\u0161nje suradnje oto\u010dnih osnovnih \u0161kola i Udruge antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista otoka Krka, … Nastavi \u010ditati →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9,3],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/os-omisalj.hr\/ps-dobrinj\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5225"}],"collection":[{"href":"https:\/\/os-omisalj.hr\/ps-dobrinj\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/os-omisalj.hr\/ps-dobrinj\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/os-omisalj.hr\/ps-dobrinj\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/os-omisalj.hr\/ps-dobrinj\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5225"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/os-omisalj.hr\/ps-dobrinj\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5225\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5240,"href":"https:\/\/os-omisalj.hr\/ps-dobrinj\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5225\/revisions\/5240"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/os-omisalj.hr\/ps-dobrinj\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5225"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/os-omisalj.hr\/ps-dobrinj\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5225"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/os-omisalj.hr\/ps-dobrinj\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5225"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}